Nacrt Zakona o šumama FBiH, čiji je ovlašteni predlagač federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sadrži problematiku u pogledu definicija, mjera određenih za provođenje, potom problematiku vlasništva nad šumama, kao i nedosljednosti u primjeni terminologoije u tekstu Nacrta.
Ovo su komentari koje je na Nacrt zakona dostavio Centar za životnu sredinu tokom javnog uvida.
“Naime, ulazak u proceduru donošenja Zakona o šumama FBiH jeste iskorak u regulisanju ove materije, obzirom da trenutno ne postoji zakon koji to reguliše. Međutim, tekst kakav je bio na javnom uvidu je problematičan, naročito u pogledu pitanja vlasništva nad šumama na teritoriji FBiH. Nastojanja da se šume prikažu kao vlasništvo države BiH, a regulišu entitetskim propisima, stvaraju konfuziju u čitanju samog teksta, a tek će stvarati konfuziju pri primjeni Zakona ukoliko ovakav tekst bude usvojen kao konačan“, objasnila je Sonja Kosanović, pravnica Centra za životnu sredinu.
Kako je navela, u slučaju da su šume i šumsko zemljište vlasništvo BiH, FBiH uopšte onda nema određena ovlaštenja koja sebi daje za pravo, te je takav zakon i neustavan:
„Osim toga, tekstom Nacrta predviđeno je da FBiH sa korisnicima šuma zaključuje ugovore o prenosu poslova gospodarenja šumama. Ako se šume tretiraju kao vlasništvo BiH, ovakav ugovor bi, bez odobrenja nadležnog organa na nivou BiH, a čije odobrenje nije predviđeno tekstom Nacrta, bio ništav, budući da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ih sam ima. Ukoliko se ipak ostane pri tome da se entitetskim propisima, sa nadležnostima federalnih, odnosno kantonalnih, organa reguliše ova materija, potrebno je izmijeniti termine “šume u vlasništvu države“ u termin “šume u vlasništvu Federacije“, te će tek tada FBiH de iure moći uopšte da reguliše materiju šuma i šumskog zemljišta i prenosi ovlaštenja, zaključuje ugovore sa privrednim društvima i vrši druge radnje“.
Problematika vlasništva, međutim, nije jedino sporno pitanje u tekstu Nacrta Zakona o šumama.
“Nepostojanje Zakona o šumama na nivou FBiH, kroz godine rada i djelovanja šumarskog sektora, stvorila je niz dodanih problema, koji opterećuju važnu privrednu granu naše zemlje, ali i samu prirodu – šumske ekosisteme. Pozdravljamo napore za donošenje Zakona, ali smo istovremeno i iznenađeni tekstom Nacrta koji ima niz nedorečenosti, pa i tehničkih manjkavosti, koje su nesporno trebale biti uređene prije nego je sam Nacrt izašao pred javnost“, rekla je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica Centra za životnu sredinu i dodala:
“Čini se da ovakav Nacrt, neće „raspetljati“ najveće probleme šumarstva, kao što je ulaganje u očuvanje i unaprijeđenje šuma kroz jasno definisane obaveze i finansiranje. Sa aspekta zaštite i očuvanja šuma i šumskih ekosistema Nacrt ne nudi nove, savremene uvide i rješenja, već dijelom i degradira postojeće tradicionalne prakse i rješenja. Vjerujemo da bi kroz otvoren dijalog, ali i participatoran pristup u kreiranju ovako važnog akta pomogli da se uredi oblast šumarstva u FBiH. Javne rasprave organizovane za stručnu, ali i širu javnost su nužan korak na tom putu.“
U narednom periodu ostaje da se vidi kako će izgledati tekst Prijedloga Zakona o šumama FBiH i da li će nadležno ministarstvo imati dovoljno sluha za istaknutu potrebu za održavanjem javne rasprave.
Centar za životnu sredinu će nastaviti da prati proces donošenja ovog Zakona, te da skreće pažnju na nepravilnosti i prepreke koje bi se mogle pojaviti, kako pri donošenju, tako i pri primjeni istog.
Izvor: CZZS