Životni standard u BiH na nivou trećine prosjeka EU

Svjetska banka je objavila izvještaj o ekonomskom stanju Bosne i Hercegovine, a iz kojeg su izdvojili nekoliko značajnih podataka.

Kako su saopćili, Bosna i Hercegovina je u prethodnih 20 godina značajno napredovala u razvoju, što se naročito ogleda u dobijanju statusa države višeg srednjeg dohotka i dobijanju statusa kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji. Za nastavak takve putanje rasta preporučili su ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolju koordinaciju svih nivoa vlasti.

U posljednjem “Ekonomskom memorandumu za zemlju” naglasili su tranziciju zaposlenosti prema industriji i uslugama, uz održavanje odgovorne fiskalne politike za koju su konstatovali da je omogućila zadržavanje javnog duga na relativno niskim nivoima.

Osim toga, Bosna i Hercegovina je, kako su procijenili, značajno napredovala u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, koji je 2021. godine smanjen na rekordno niskih 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

No, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava, kako su napomenuli, s izazovima jer u pogledu kumulativnog realnog BDP-a zaostaje za zemljama u regiji, a životni standard je otprilike na nivou trećine prosjeka EU. U Svjetskoj banci su ukazali na hitnost dubinskih strukturnih reformi u cilju jačanja rasta i napretka ka potpuno funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji i članstvu u EU.

“Svjetska banka je opredijeljena za pružanje podrške Bosni i Hercegovini u promicanju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU”, izjavio je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, vjeruju da će ovaj izvještaj kreatorima politika poslužiti kao koristan resurs jer se njime ukazuje na primjenjive strategije za učinkovito prevazilaženje izazova i iskorištavanje neiskorištenog ekonomskog potencijala zemlje.

Kao cilj mjera preporučenih u ovih pet oblasti istakli su unapređenje dijaloga o fiskalnoj politici, povećanje učinkovitosti i produktivnosti firmi, poticanje otvaranja firmi i olakšanje izvoza u EU.

Očekuju da će predstojeći EU Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) značajno utjecati na izvoz iz Bosne i Hercegovine, naročito iz sektora koji ovise o uglju i visokoj emisiji ugljika. Također su napomenuli da to dodatno podcrtava hitnost prelaska na obnovljivu energiju i usklađivanje s međunarodnim standardima u svrhu jačanja konkurentnosti.

Radna snaga

U Svjetskoj banci su konstatovali da starenje radne snage i usporavanje produktivnosti dodatno ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim reformama tržišta rada. Za jačanje ekonomske dinamike i inkluzivnosti smatraju da su ključne inicijative poput ciljanih socijalnih transfera, politika rodne ravnopravnosti i podrške privatnom sektoru.

“Bosna i Hercegovina je napredovala, dijelom zahvaljujući i provođenju učinkovitih fiskalnih politika i razboritom makroekonomskom upravljanju”, rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomista Svjetske banke i koautor izvještaja.

Međutim, kako je kazao, osnovni izazovi su i dalje prisutni i zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih ekonomskih i energetskih reformi, ne samo u svrhu rješavanja trenutnih problema, nego i za postavljanje temelja za snažan dugoročni rast.

Da bi ispunile težnje stanovnika Bosne i Hercegovine, vlastima su poručili da trebaju sarađivati na ostvarenju zajedničkih ciljeva te razviti zajednički program reformi, kojim će se povećati ekonomske mogućnosti zemlje. Kako su naveli, angažman aktera izvan vlasti, uključujući privatni sektor i civilno društvo, ključan je za izradu i provedbu učinkovitih politika.

“Ekonomski memorandum za zemlju” je pripremljen u saradnji s vlastima u Bosni i Hercegovini i drugim ključnim akterima.

Agencije