Organizacija Front Line Defenders pozvala je britansku rudarsku kompaniju Adriatic Metals BH da hitno povuče tužbu protiv aktivistkinje Hajrije Čobo. “Apelujemo na vlasti da odbace sudski postupak i osiguraju sigurno okruženje za sve branitelje ljudskih prava,” navodi se u saopštenju ove organizacije.Tužba za navodnu klevetu direktno je usmjerena protiv Hajrije Čobo, jer je digla glas protiv aktivnosti rudarske kompanije. Kompanija nije reagovala.
Početak eksploatacije ruda u Varešu obilježen je odlukom Vlade FBiH pri donošenju odluka o prenamjeni šumskog zemljišta. Dok generalni direktor kompanije Adriatic Metals priznaje da su koncesione naknade preniske, strane diplomate “pritisle su” federalne političare da donesu odluke u skladu sa potrebama kompanije.
Kompanija Adriatic Metals, koja je dobila koncesije na iskopavanje ovih, ali i drugih ruda od Zeničko-dobojskog kantona, uspostavila je partnerstva sa velikim europskim kompanijama, poput švedskog Bolidena, a koje će dalje prerađivati sirove rude iz bosanskih planina.
Ovo treba posmatrati u okviru “Europskog akta o kritičnim sirovinama” koji je donijela Europska komisija u namjeri da smanji ovisnost o Kini, Rusiji i drugim državama koje imaju primat u eksploataciji važnih metala.
Visina kontinuirane koncesione naknade naknadno je blago podignuta na 3,9 KM po rovnoj toni rude, što je i dalje mizeran iznos. Prema početnim procjenama nalazišta ruda, na ime kontinuirane koncesione naknade ZDK-u bi kroz dvadesetak godina pripalo oko 31 milion KM, od kojih bi po zakonu 70 posto odlazilo u budžet lokalne zajednice, odnosno Vareša, a 30 posto u budžet kantona. Međutim, u decembru prošle godine, kompanija je ažurirala procjene nalazišta, pa se i predviđeni iznos koncesionih naknada popeo na oko 60 miliona. Prvotna procjena o zalihama od 7.3 miliona tona iz jula 2021. skočila je na 13.8 miliona, što je rast od skoro 90 posto. Dok će kanton i Vareš za dvadesetak godina dobiti oko 60 miliona, Adriatic Metals će zaraditi milijarde, procjenjuje se. Tona čistog srebra sada iznosi oko 700.000 eura, trista puta više od tone cinka, a oba metala ova kompanija je od Zeničko-dobojskog kantona dobila po istoj cijeni.
Da bi ispravila tu “grešku”, (koju Cronin priznaje) kompanija je napravila posebne društvene fondove za Kakanj i Vareš iz kojih će se finansirati lokalne društvene, sportske i kulturne organizacije.
“Sirotinjo, i bogu si teška…”
Piše: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA
Nepravilnosti sa koncesionim naknadama bile su tek početak pogodovanja multinacionalnoj kompaniji. Javna rasprava za ocjenu Studije o procjeni uticaja na okoliš podzemne eksploatacije rudnika Adriatic Metalsa, koju je organizovalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, održana je 31 augusta 2020. godine u udaljenom selu Borovica, u jeku pandemije. Predstavnici lokalne zajednice Kakanj nisu pozvani na javnu raspravu, iako se rudnik nalazi tek nekoliko stotina metara od rijeka Bukovice iz koje se Kakanj opskrbljuje pitkom vodom.
U ministarstvu ne vide ništa sporno u vezi sa ovom javnom raspravom:
– Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u skladu sa odredbama člana 61. i 62. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03 i 38/09) blagovremeno obavijestilo i pozvalo sve zainteresirane subjekte na javnu raspravu za ocjenu Studije o procjeni uticaja na okoliš za podzemnu eksploataciju kompleksne rude olova, cinka, barita i pratećih mineralnih komponenti na lokalitetu „Rupice“, općina Vareš investitora „Eastern Mining“ d.o.o. Sarajevo (danas Adriatic Metals op.a.), navodi se u odgovoru pitanjima kolega/ica sa poirtala Naratorium.ba.
Vlada Federacije BiH, na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem, nastavila je pogodovati kompaniji. U novembru prošle godine donijela je Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, a zatim i Odluku o promjeni te Odluke, u kojoj se “u tački VII, stav 4 brišu riječi i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”. Time je pripremila teren za donošenje rješenja o privremenoj prenamjeni šumskog zemljišta. Prema priznanju federalnog premijera ova odluke su donesene uz blagoslov Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, napisao je tada Naratorijum.ba.
– Pošto je pismo poslano tek pred prazničnu pauzu, odgovor vjerojatno tek treba doći. Osim toga, pismo je uglavnom usmjereno na izražavanje političkog signala prema gospodinu Schmidtu, kako bi ga upozorilo na tekući razvoj događaja i predložilo način djelovanja koji smatramo odgovarajućim. Nadalje, to je znak svim akterima koji su uključeni u ovo pitanje, da se ukaže kako se ovi razvoji vide u BiH, a progresivni, propristupni zastupnici u Europskom parlamentu vide ovo kao problem za prirodu BiH, sa mogućim efektima na proces pristupanja, stoji u odgovoru europarlamentarke iz nizozemske stranke Zelene ljevice Tineke Strik.
A podsjetimo se sad i da su ambasadori Sjedinjenjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške vršili pritisak na političare i NGO aktiviste da budu popustljivi prema kompaniji Adriatic Metals, (a o tome smo već pisali).
– Dobijamo slične snažne signale o vršenju pritiska visokog stepena od strane nekoliko zapadnih zemalja na strane uključene u ovo, uključujući političare i nevladine organizacije. Ovo je apsolutna sramota i miješanje u poslove treće zemlje. Međunarodna zajednica tvrdi da promovira mir, demokratiju i vladavinu prava, što je sve u ovom trenutku jako potrebno u BiH. Zatim, istovremeno zalaganje za interese privatne kompanije i davanje prioriteta tome u odnosu na poštovanje pravnih tekovina EU i zaštitu prirode je licemjerno i vrlo problematično. Zato tražimo od OHR-a, koji bi trebao biti čuvar Dejtonskog sporazuma i nezavisni akter, da interveniše i osigura da prestane pritisak ovih zemalja, opsjednutih profitom i interesima privatnih aktera. U isto vrijeme, zadatak je OHR-a i delegacije EU da se ozbiljno angažuju sa uključenim državama i podstiču ih da prestanu sa ovom praksom neprimjerenog uticaja. Potpuno smo svjesni ogromnog pritiska koji se vrši na ekološke aktiviste i mreže širom Bosne i Hercegovine, kazala je tada Strik za Naratorium.
Podsjećanje: Uzbunu u lokalnoj zajednici Kaknja je izazvao incident od 13.aprila prošle godine kada je zabilježeno 5.5 µg/l kadmija u vodi, a granična vrijednost je 5 µg/l prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
“Upoređujući rezultate kadmijuma u uzorku uzetom 26.04.2021. godine (nulto stanje), kada je vrijednost bila <0,001 µg/l u rezultatu analize uzorka od 13.04.2023. godine njegova vrijednost iznosi 5.5 µg/l, što je alarmantno povećanje”, stoji u dopisu Javnog preduzeća Vodokom iz Kaknja Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.
Umjesto alternativnog rješenja, Bajtarević je od kompanije tražio pismenu garanciju da neće doći do zagađenja vode. Oni to nisu željeli uraditi,izjavio je Bajtarević.
Vlada FBiH omogućila je krčenje državnih šuma, a da se pokrije britanska firma Adriatic Metals (kompanija koja u studijama ne iznosi tačne podatke, možete čitati naše članke “Prevara u Studiji utjecaja na okoliš kompanije Adriatic Metals/Eastern Mining” 1. i 2. dio) koja će u Varešu eksploatisati olovo i cink, – senzacionalna vijest u medijima. O ovim i sličnim temama mogli ste čitati na našem portalu i godinu ranije, obzirom da kompanija krči i siječe i zagađuje već duže vrijeme.
Pritisci na partije, portale, organizacije…od strane i donatora nisu tajna.
Da pređemo na stvar: Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom će, suprotno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, omogućiti britanskoj kompaniji Adriatic Metals promjenu namjene šumskog zemljišta na području Vareša. Kako to?
Ovim je, faktički, Vlada FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu omogućila privatnoj kompaniji da krči šume na području Vareša koje bi trebale biti državna imovina. To zemljište će se koristiti za eksploataciju olova, cinka i barita za koje je Adriatic Metals dobio koncesije (kojih sve minerala ima na ovom području čitajte u članku Kako će nas trovati 1. i 2. dio)
Kompanija Adriatic Metals čiji je menadžer za BiH Alem Logo, kadar Naroda i Pravde, već je, bez ikakvih dozvola, isjekla određeni dio državne šume zbog čega je protiv odgovornih Tužilaštvu ZDK podnesena krivična prijava. Kako bi zaštitili ovu britansku kompaniju, čelnici Vlade FBiH su donijeli Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. Odluka je opći akt, ali je donesena na osnovu Informacije u kojoj je navedeno da je inicijativu pokrenula kompanija Adriatic Metals.
“Ovom odlukom regulira se način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH.
Šumsko zemljište, piše u odluci, može se, osim za gospodarenje šumama, privremeno koristiti za druge planirane namjene, i to:u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, u periodu trajanja koncesionog ugovora.
“Koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja”, navedeno je u Odluci. Dozvola za korištenje šumskog zemljišta za svrhe iz stava (1) ove tačke izdaje se u formi rješenja, koje donosi federalni ministar uz prethodno mišljenje Federalne uprave za šumarstvo i saglasnosti Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”.
Ono što je sporno, nadležnost nad šumama kao državnom imovinom imat će kantoni, odnosno entitet FBiH.
“Nakon što je dostavljena kompletna dokumentacija, kantonalno ministarstvo formira komisiju iz tačke V ove odluke radi obračuna naknade za promjenu namjene zemljišta te svu dokumentaciju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH.
“Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donesen Odlukom visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine, Člankom 2. stavkom 1. izričito je propisano da: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati samo Država Bosna i Hercegovina, u skladu s odredbama ovog zakona.” U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika. S druge strane, dodjela prava na privremeno korištenje ne predstavlja čin izravnog ili neizravnog prijenosa vlasništva te se stoga ne treba smatrati raspolaganjem u smislu Zabrane raspolaganja državnom imovinom.u skladu s načelima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda, kako bi se na odgovarajući način potvrdila puna imovinska prava države kao vlasnika državne imovine, uključujući prihode koji proizlaze iz tih prava u bilo kojem trenutku”, navedeno je u aktu OHR-a.
OHR je, u ovom slučaju, upozorio Vladu FBiH da bi “promjena namjene šumskog zemljišta mogla imati znatne pravne posljedice”.
No, Vlada FBiH je, bez obzira na to, donijela odluku. I to na osnovu Informacije Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Podsjetimo, Kantonalna uprava za šumarstvo (Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu) uputilo je tri krivične prijave Kantonalnom Tužilaštvu Zenica i to protiv pravnog lica “Adriatic Metals BH” d.o.o, Cronina Paula Davida – direktora Adriatic Metels BH i Alema Loge – izvršnog direktora Adriatic Metels BH.
Gore navedena lica se terete da su od 15. 7. do 19. 7. odgovorni za golu sječu 86 stabala jele, smreče, bukve i javora, te je 29. 8. 2023. posječeno 26 stabala jele i smreče.
14. 9. do 20. 9. 2023. godine u šumi državne svojine, na području Vareš, u svojstvu nosioca prava na koncesiju za istraživanje i eksploataciju ruda, kao investitori i nalogodavci, prilikom izvođenja radova na istraživanju mineralnih resursa, izvršili pustošenje šuma na način da su izvršili čistu sječu 450 stabala jele i smrče i bukve, ukupne bruto drvne mase od 375,35 m kubnih, bez prethodne saglasnosti doznake i odobrenja nadležnog organa.
Čistom sječom velike količine stabala i stvaranjem goleti na državnom šumskom zemljištu, isti su direktno ugrozili opstanak šuma i njihove ekološke funkcije.
Gdje su nestale krivične prijave, gospodine Nikšić, Pivić, Logo, gospođo Karić, zašto Kakanj šuti (osim Hajrije Čobo), gospodo, recite, koliko ste plaćeni, bolje je pitanje?
Gospodo, šteta koju čini Adriatic Metlas ne ogleda se samo u bespravnoj sječi šume, nego i u zagađenju vodotoka, urušavanju biodiverziteta, trovanju i ljudi i životinja, stvaranju kolonije u 21. vijeku.
(AbrašMEDIA)
Čiatjte i naslove ispod:
Gospodine Nikšić, nije ovo svečano, ovo je neokolonijalizam!
FOTO: Eastern Mining/Adriatic Metals tjera životinje iz prirodnih staništa