Naučnici sa University of California, Irvine i drugih institucija koji proučavaju zemaljski sistem su uspostavili najjasniju vezu do sada između potrošača poljoprivrednih proizvoda u bogatijim zemljama Azije, Europe i Sjeverne Amerike i rasta stakleničkih gasova u ekonomski manje razvijenim zemljama, uglavnom u zemljama Južne hemisfere.
Studija koja je objavljena u časopisu Science početkom maja ukazuje da se trgovina emisijama gasova usljed korištenja zemljišta (engl. land-use emissions) povećala sa 5.1 gigatona ekvivalenta ugljičnog dioksida (računajući emisije drugih stakleničkih gasova kao što su dušikov(I) oksid i metan) godišnje u 2004. na 5.8 gigatona u 2017.
Studija je pokazala da su promjene u korištenju/namjeni zemljišta (engl. land-use change), uključujući krčenje šuma koje apsorbiraju ugljik kako bi se stvorio prostor za farme i pašnjake, doprinijele otprilike tri četvrtine količine stakleničkih gasova između 2004. i 2017. godine, a čiju emisiju povezuju sa međunarodnom trgovinom poljoprivrednim proizvodima.
U razdoblju koje je obuhvatila studija, glavni izvori emisija zbog promjene namjene zemljišta locirani su u Brazilu, gdje je praksa uklanjanja prirodne vegetacije poput šuma kako bi napravili prostor za stočne pašnjake i farme dovela do velike transformacije u korištenju zemljišta u toj zemlji; te u Indoneziji, gdje je prastari treset koji je prirodno skladištio ugljik spaljen ili na neki drugi način eliminisan, kako bi omogućili uzgoj biljaka za proizvodnju palminog ulja za izvoz u bogate zemlje.
Prema istraživačima, oko 22 posto svjetskih usjeva i pašnjaka – 1 milijarda hektara – koristi se za uzgoj proizvoda namijenjenih inozemnim potrošačima. Proizvodi poput riže, pšenice, kukuruza, soje, palminog ulja i drugih uljarica zauzimaju gotovo jednu trećinu zemljišta koje se koristi za trgovinu robom i doprinosi otprilike polovini emisija stakleničkih gasova kojima se trguje.
Studija je pokazala promjene koje su se dogodile u određenim regijama između 2004. i 2017.: u ranoj fazi Kina je bila neto izvoznik poljoprivrednih dobara, ali je do 2017. postala uvoznik i roba i emisija usljed korištenja zemljišta, djelimično iz Brazila. U isto vrijeme, izvoz iz Brazila u Europu i Sjedinjene Države, koji su 2004. godine bili najveći trgovinski partneri poljoprivrednim proizvodima, je opao.
U 2017., posljednjoj godini koju su ovi naučnici istraživali, najveći izvor emisija povezanih s izvozom bio je Brazil, zatim Argentina, Indonezija, Tajland, Rusija i Australija. Najveći neto uvoznici proizvoda vezanih za takve emisije bili su Kina, SAD, Japan i Njemačka, potom Velika Britanija, Italija, Južna Koreja i Saudijska Arabija.
Osim dodavanja stakleničkih gasova u atmosferu, ljudske prakse u korištenju zemljišta značajno su poremetile ekosisteme, degradirale biološku raznolikost, iscrpile vodne resurse i uvele druge vrste onečišćenja u lokalni okoliš.
S ekonomskog stajališta, izvoznici koji proizvode najveće količine emisija usljed korištenja zemljišta također su veoma ovisni o izvozu poljoprivrednih dobara kao doprinosu bruto domaćem proizvodu.
Izvor: ScienceDaily
Prevod i adaptacija: AbrašMEDIA