Panorama Glamočkog polja, ©Siniša Šolak

Počinje prikupljanje podataka o prirodnim fenomenima Glamoča

Od maja 2026. godine počinje realizacija projekta „Glamočki krš – riznica biljaka i prirodnih fenomena“, koji uz podršku Centra za životnu sredinu realizuje udruženje Tropolje i Zapadne strane iz Glamoča.

Projekat za cilj ima prikupljanje podataka i edukaciju o biljkama i prirodnim fenomenima Glamoča i njegove okoline. Dio aktivnosti će biti realizovan u prirodi, dok će serija predavanja biti održana u novootvorenom Kulturnom centru „Miroslav Čangalović“ u Glamoču.

Konkurs za kreativce

Projekat započinje javnim konkursom za literarne i likovne radove ili fotografije na temu Glamočkog kraškog polja za koji su predviđene i nagrade. Nakon toga slijede predavanja o biljnim vrstama, a potom i o kraškim fenomenima karakterističnim za područje Glamoča. Tokom terenskih obilazaka mladi će imati priliku učestvovati u identifikaciji biljaka, nakon čega će uslijediti izložba, izrada herbarijuma i poklanjanje herbarijskih zbirki školama u Glamoču.

Posjete i izložba

U okviru projekta planirane su i dvije posjete sa Univerziteta u Banjoj Luci. Biće organizovana izložba herbarijuma Šumarskog fakulteta uz predavanje Dragana Koljanina, kao i predavanje o životu u kršu koje će održati Marko Ivanišević sa Prirodno-matematičkog fakulteta. Oba događaja planirana su u Kulturnom centru „Miroslav Čangalović“.

Glamoč krije brojna prirodna bogatstva, ©Siniša Šolak

Cilj promocija bogatstva

„Želimo da školarce i sugrađane upoznamo sa lokalnim prirodnim bogatstvom, ali i da drugim posjetiocima uputimo poziv da dođu u područje gdje se još uvijek može osjetiti iskonska priroda. Uz stručno vođenje botaničkih aktivnosti od strane dipl. inž. Mirka Ubovića, cilj nam je da široj javnosti predstavimo bogatstvo koje oslikava naš kraj“, istakao je Siniša Šolak, predsjednik udruženja „Tropolje i Zapadne strane“.

Razvojne šanse

Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu ističe da se Glamoč u posljednje vrijeme sve češće spominje kroz pozitivne i razvojne inicijative, a ne samo kroz sjetne konotacije iz prošlosti. Kako navodi, lokalne aktivnosti usmjerene na zaštitu glamočkog krompira i glamočkog opanka pokazale su da manje sredine imaju autentične i vrijedne priče koje zaslužuju podršku i pažnju javnosti.

„Želimo da se čuje šta sve ovaj prostor, oblikovan kršem, nudi kroz svoje prirodne vrijednosti. Kroz valorizaciju i promociju kraških polja ne smijemo zanemariti Glamoč i Glamočko polje, ni mi kao udruženje, lokalna zajednica samu sebe, ali ni nadležne institucije“, poručila je Crnković.

“Želimo da se čuje šta sve nudi ovaj prostor oblikovan kršem”, ©Siniša Šolak

Glamočki krompir kao brend

U prethodnom periodu Centar za životnu sredinu podržao je aktivnosti na zaštiti geografskog porijekla glamočkog krompira, zahvaljujući kojima je udruženje „Glamočki krompir“ dobilo značajnu medijsku pažnju i nabavilo dio potrebne opreme za pakovanje krompira, koji je danas prepoznat i etabliran na tržištu.

Izvor: CZZS

Podijeli