Iako su iz grada nebrojeno puta izjavili da je izgradnja kolektora na Vrbasu jedan od glavnih prioriteta gradske administracije, kolektora za prečišćavanje otpadnih voda još nema.
Piše: Jelena Jevđenić, Impuls
„Ja želim da se o tom kolektoru priča, da se govori, ali naravno, mi ćemo djelovati“, ovako je gradonačelnik Banjaluke izjavio u martu ove godine novinarima na pitanje o izgradnji kolektora za prečišćavanje otpadnih voda na rijeci Vrbas.
Na naš upit gradskoj upravi u kojoj fazi je realizicija projekta izgradnje kolektora otpadnih voda u Banjaluci, ni nakon dvije sedmice nismo dobili odgovor. Na podsjećanje na uput iz grada su nam rekli da čekaju nadležne da se očituju.
Realnost je da nadležni već godinama zaobilaze sanaciju Vrbasa, dok se isto toliko godina Vrbas zagađuje fekalijama iz kanalizacionih otvora.
Izgradnja kolektora i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda jedino je rješenje da Banjaluka sačuva svoju rijeku. No, već dugo, sve se svelo samo na priču.
Nekadašnji gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić je više puta izjavio da za rješavanje problema odvođenja i prerade otpadnih voda u Banjaluci treba preko 150 miliona maraka.
Aktuelni gradonačelenik Banjaluke Draško Stanivuković, prije dvije godine je tvrdio da se problem može riješiti i sa 100, a možda i s 80 miliona maraka.
Sredstva za izradu studije za rješavanje ovog problema, a koja po riječima iz gradske uprave košta oko milion maraka, grad je obezbijedio u saradnji s Evropskom investicionom bankom. U julu 2021. godine trenutni gradonačelnik Banjaluke za Impuls je izjavio da bi studija trebalo da bude gotova do maja 2022. godine, a cijeli projekat završen za tri godine.
Godinu dana poslije, Banjaluka još nema ni izrađenu studiju.
Iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke navode da nisu optimistični da će ovaj projekat biti skoro završen.
„Još 2020. godine se pričalo o tom projektu i zvanična informacija je bila da ćemo kroz godinu dana imati izrađenu studiju i još dvije godine za realizaciju projekta. Sama izrada studije traje već tri godine. Ne znamo zašto, ako su sredstva obezbijeđena i ako se već ušlo u projekat. Da li su u pitanju ljudski kapaciteti i resursi ili nezainteresovanost da se ta studija uradi. Po izjavama gradske uprave studija košta milion maraka, a ovaj projekat bi po nekim informacijama trebalo da košta oko 80 miliona. To je najozbiljniji projekat, ali s ovakvim pristupom tako jednom ozbiljnom projektu i probijanju rokova nismo optimistični da to može biti gotovo u neko skorije vrijeme“, navodi Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu, te ističe još jedan problem, a to je da je kanalizaciona mreža u Banjaluci preopterećena.
„Imamo ogroman broj naselja koja nemaju izgrađenu kanalizacionu mrežu. Ne može se više proširiti ni jedan metar kanalizacione mreže, jer već postoji preveliko opterećenje i za Vrbas i za druge pritoke u koje se izlijeva ta otpadna voda“, pojašnjava Topić.
S obzirom na to da je grad Banjaluka na organizaciju teniskog turnira “Srpska open” potrošio 11 miliona KM, s pravom su Banjalučani ogorčeni što se plan za izgradnju kolektora na Vrbasu ne pomiče s nule. Iako se grad sve više fokusira na turizam i skoro svako trošenje novaca iz budžeta grada pravda floskulom da će Banjaluka tako privući veliki broj turista, ono što je najvrednije u gradu, rijeka Vrbas, stavljeno je na dno liste prioriteta.
Koliko je Vrbas zagađen u najužoj gradskoj zoni, znaju samo ljudi koji često borave na rijeci: dajakaši, ribari i kajakaši.
Nikola Stanković, kajakaš i Vrbaslija za Impuls je kazao da su se vlasti i obećanja za kolektor godinama mijenjali, a Vrbas postajao sve zagađeniji.
„Naslušao sam se previše vlasti i previše gradonačelnika do sada da bih imao neku vjeru u taj projekat. Svi pričaju o nekim rješenjima ovog problema. Desetine obećanih načina, od centralnog kolektora do pojedinačnih manjih koji bi prečišćavali otpadne vode prije ulijevanja u Vrbas, ali svi oni i dalje izdaju građevinske dozvole novim stambenim kompleksima koji se priključuju na kanalizaciju, a koja na kraju završava u Vrbasu“, navodi Stanković te dodaje da ne želi biti neko ko samo „mrači“ i kritikuje, ali da nema nadu da će ovaj projekat biti uskoro završen.
„Vjerujem da bih bio najsrećnija osoba u Banjaluci da vidim bilo koji konkretan pomak u ovom problemu, ali nažalost to se još uvijek ne dešava“, ističe Stanković.
Čist Vrbas je prioritet građana, a trebalo bi i da je priroitet gradske vlasti.
Dok se nadležni očituju i skuckaju taj obezbijeđeni milion za izradu studije kako bi se znalo na koji način se može pristupiti ovom poduhvatu, Banjalučani strahuju da će još mnogo kanalizacije proteći Vrbasom prije nego se kolektor izgradi.