Naučnici s Instituta za okeanografiju Scripps UC San Diego su u novoj studiji, objavljenoj u časopisu PLOS One, po prvi put ispitali sposobnost prirodnih, sintetičkih i mješovitih tkanina da se biorazgrade direktno u okeanu. Vodeća autorica Sarah-Jeanne Royer provela je eksperiment na Memorijalnom pristaništu Ellen…
Više... Studija: Bio-plastika i tkanine s mješavinom plastike nisu biorazgradive u okeanu
Egipatski arheolozi su objavili da su otkrili dvije radionice u kojima su se obavljala mumificiranja ljudi i životinja u Sakkari, prostranoj nekropoli staroegipatskoga grada Memfisa, smještenog dvadesetak kilometara južno od Kaira. Riječ je o najnovijem u nizu otkrića koje bi, kako se nadaju vlasti mogle…
Više... Egipatski arheolozi otkrili dvije radionice za balzamiranje
Povećano korištenje LED tehnologije i ostalih tipova osvjetljenja obasjavaju noćno nebo do “dramatičnih nivoa” i, prema sadašnjem tempu, većina sazvježđa neće biti vidljiva za 20 godina, upozoravaju astronomi. Prekomjerno korištenje vanjskih osvjetljenja, kao što su ulično, reklamno i ono sa sportskih objekata, umanjuje vidljivost zvijezda,…
Više... Zvijezde bi mogle biti nevidljive za 20 godina
Naučnici su godinama zabrinuti zbog potencijalnih štetnih efekata mikroplastike. Ove male plastične čestice kraće od 5 mm pronađene su svuda zbog zagađenja plastikom, od dubokih okeana Zemlje do udaljenih regija na Antarktiku, pa čak i u plodovima mora koje jedemo. No, da li je mikroplastika…
Više... Mikroplastika šteti zdravlju crijeva
Molekulu koja je prvobitno razvijena za liječenje tuberkuloze, ali koja nije uspjela izaći iz laboratorija kao antibiotik, naučnici sada testiraju kao sredstvo protiv korova. Iako neuspjeli antibiotik nije bio prikladan za svoju izvornu svrhu, naučnici sa Univerziteta u Adelaideu otkrili su da mijenjanjem strukture te…
Više... U Australiji naučnici ispituju modifikovane antibiotike kao zamjenu za tradicionalne herbicide
Međunarodni istraživački timovi predvođeni Ivanom Đikićem s Goethe sveučilišta u Frankfurtu pronašli su mehanizme regulacije strukture i funkcije endoplazmatskog retikuluma koji razjašnjavaju razvoj nasljednih neurodegenerativnih bolesti, a otkrića su objavljena u časopisu Nature. Naše su stanice ispresijecane sustavom membranskih cijevi i vrećica koji se nazivaju…
Više... Nove znanstvene spoznaje objašnjavaju razvoj nasljednih neurodegenerativnih bolesti
Razumijevanje da drugi imaju drugačija stajališta od naših vlastitih je bitno za ljudsku društvenost. Usvajanje vizuelne perspektive drugih osoba je složena vještina koja se razvija oko druge godine života. Nova studija sugeriše da se ova sposobnost prvi put pojavila kod dinosaura, najmanje 60 miliona godina…
Više... Studija: Dinosauri su bili prvi organizmi sa sposobnošću prepoznavanja vizuelne perspektive drugih
Naučnici su često trenirani da traže apsolutno najbolje rješenje za određeni problem. Na tabli s kredom to bi moglo izgledati poput crtanja grafikona za pronalaženje minimalne ili maksimalne tačke funkcije. Prilikom projektiranja turbomlaznog motora, to može značiti blago podešavanje kuta lopatica rotora kako bi se…
Više... Perfekcionizam: Neprijatelj evolucije
Istraživači s UCLA Health i Harvarda identificirali su 10 pesticida koji značajno oštećuju neurone koji su uključeni u razvoj Parkinsonove bolesti, ukazujući na ulogu toksina iz okoliša u razvoju te bolesti. Iako već duže vremena postoje dokazi o povezanosti izlaganja pesticidima s Parkinsonovom bolešću, bilo…
Više... Naučnici identificirali 10 pesticida toksičnih za neurone i povezanih s Parkinsonovom bolešću
Argentinski paleontolozi predstavili su ostatke gigantske, novootkrivene vrste dinosaurusa biljojeda, pronađene u regiji južne Patagonije, navodeći da je riječ o jednoj od najvećih životinja ikada. Paleontolozi su saopćili da je riječ o vrsti dinosaurusa teških oko 50 tona i dužine od oko 30 metara. Otkriće…
Više... U Argentini otkriveni ostaci nove gigantske vrste dinosaurusa
Ljudska vrsta se nije pojavila unutar samo jedne regije Afrike, sugeriše nova studija. Umjesto toga, naši su se preci hiljadu godina selili i miješali. Široko rasprostranjena ideja da moderni ljudi potječu iz jedne regije Afrike dovedena je u pitanje novim modeliranjem koje je analiziralo golemu…
Više... Nova priča o ljudskoj evoluciji uz pomoć novih podataka i računalne snage
Nova studija objavljena u časopisu Science, koju je sproveo međunarodni tim, otkriva da su se rane ljudske vrste prilagodile mozaičnim krajolicima i raznolikim izvorima hrane, što je moglo povećati otpornost naših predaka na klimatske promjene u prošlosti. Naš rod Homo evoluirao je tijekom posljednjih 3…
Više... Studija: Ljudski preci su preferirali mozaične krajolike i veliku raznolikost ekosistema