“Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat“ je projekat Centra za životnu sredinu, a uključuje istraživanje flore i vegetacije, vodozemaca i gmizavaca, sisara, ptica, leptira, mahovina i vodenih makrobeskičmenjaka.
Biološki bogati ekosistemi koji su esencijalni za ljude, ali veoma ugroženi u interesovanju su fondacije The Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF), koja finansira ovaj projekat. Stoga se istražuju ekosistemi pritoka Neretve. Prema dostupnim podacima o stenoendemizmu u Bosni i Hercegovini, više od polovine identifikovanih vrsta nalazi se u Hercegovini, na planinskom kompleksu Prenj-Čvrsnica-Velež, kanjonima rijeke Neretve i njenih pritoka.
Rezultati istraživanja pokazuju da su uz ove hercegovačke rijeke i u njima prisutne brojne ugrožene, rijetke i ranjive vrste, kao i staništa koji su od značaja za zaštitu i zahtijevaju izdvajanje područja evropske ekološke mreže Natura 2000.
O projektu “Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat“, ugroženoj flori i fauni, zaštiti životne sredine, štetnim uticajima koji nastaju dejstvom čovjeka, a koji direktno utiču na staništa i populacije živih organizama u ovom području, razgovarali smo sa Draganom Kovačić Jošić, koordinatoricom projekta “Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat“.
Razgovarala: Aldina Lipovac-Jandrić, AbrašMEDIA
Projekat “Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat“ predstavlja istraživanje flore i vegetacije, vodozemaca i gmizavaca, sisara, ptica, leptira, mahovina i vodenih makrobeskičmenjaka u gore navedenim rijekama. Molim vas da predstavite i kažete o kakvom je projektu riječ, koji je cilj istraživanja flore i faune pritoka Neretve?
Dragana Kovačić Jošić: Projekat “Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat“ ima za cilj da se kroz kombinaciju naučnoistraživačkog rada i aktivnosti zagovaranja doprinese dugoročnoj zaštiti i održivoj upotrebi navedene četiri pritoke Neretve. Projekat finansira fondacija The Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF) koja djeluje širom svijeta s ciljem zaštite vrućih tačaka biodiverziteta, tj. biološki bogatih ekosistema koji su esencijalni za ljude, ali veoma ugroženi. Takav slučaj je i s Neretvom i njenim pritokama. Smještene su u samom središtu endemizma Bosne i Hercegovine. Prema dostupnim podacima o stenoendemizmu u Bosni i Hercegovini, više od polovine identifikovanih vrsta nalazi se u Hercegovini, na planinskom kompleksu Prenj-Čvrsnica-Velež, kanjonima rijeke Neretve i njenih pritoka. S druge strane ove rijeke su od presudnog značaja za život ljudi na području Hercegovine, one su doslovno osnov života, oko njih su se razvila stalna ljudska naselja, a pored pitke vode, koja je najveća dragocjenost u ovim bezvodnim krajevima, rijeke omogućavaju čovjeku osvježenje tokom ljetnjih žega, navodnjavanje oranica, napajanje stoke, mogućnost bavljenja ribolovom, turizmom i drugim rekreativnim aktivnostima. Glavni cilj terenskih istraživanja je prikupljanje podataka o prisustvu i rasprostranjenosti endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta, kao i vrsta od međunarodnog značaja, ali i podataka o ugroženosti biodiverziteta. Rezultati istraživanja će doprinijeti kvalitetnijem planiranju i provođenju aktivnosti iz oblasti zaštite prirode, kao i pokretanju inicijative za zaštitu ovih pritoka Neretve. Smatramo da je važno da se sada fokusiramo na ove rijeke jer bi u suprotnom za nekoliko godina mogli izgubiti najvrednije riječne ekosisteme u Hercegovini, kako zbog hidroenergetskih projekata tako i zbog lošeg upravljanja prirodnim resursima. Značajan fokus projekta je i na radu s lokalnim zajednicima i drugim akterima na podizanju svijesti o značaju zaštićenih područja. Najvažniji cilj projekta je pokretanje inicijative za zaštitu prema nadležnim institucijama.
U kojoj je fazi realizacija projekta i do kojih ste bitnih saznanja došli? Da li u ovim rijekama žive ugrožene vrste, koje bi izgradnjom mHE na izgubile svoje prirodno stanište i vrlo vjerovatno izumrle!?
Dragana Kovačić Jošić: Terenska istraživanja su završena i rezultati istraživanja su sumirani u publikaciju koja će uskoro biti objavljena. U narednom periodu su planirane promocije publikacije i rezultata istraživanja, kao i edukativne radionice u lokalnim zajednicama. Sve vrijeme trajanja projekta organizujemo sastanke s nadležnim institucijama s ciljem predstavljanja argumenata za zaštitu i boljeg razumijevanja specifičnosti područja, osjetljivosti vrsta i staništa. Rezultati istraživanja pokazuju da su uz ove hercegovačke rijeke i u njima prisutne brojne ugrožene, rijetke i ranjive vrste, kao i staništa koji su od značaja za zaštitu i zahtijevaju izdvajanje područja evropske ekološke mreže Natura 2000. Popis flore i faune koji smo dobili kroz istraživanja predstavlja jedno od prvih stručnih i metodološki pripremljenih istraživanja datih rijeka što će značajno doprinijeti poznavanju brojnosti i rasprostranjenosti pojedinačnih vrsta na ovom prostoru, kao i zagovaranju zaštite. Izgradnja planiranih malih hidroelektrana napravila bi ogromne štete po ekosisteme i živi svijet u vodama i uz vodotoke koji je hiljadama godina prilagođen na postojeće uslove životne sredine. Čak i najmanja izmjena vodnog režima, kako u ljetnjim mjesecima tako i u vremenu visokih vodostaja, direktno i indirektno bi ugrozila opstanak postojećeg živog svijeta, omogućila njegovu dalju degradaciju, a ponegdje vodila i potpunom uništenju određenih tipova staništa. Promjena hidrološkog režima bi takođe uticala na kvalitet dinarskih sedrenih barijera i vodopada, a koji su već duže vrijeme nezaobilazan dio turističke ponude u Hercegovini. U zadnje vrijeme u razvijenim zemljama svijeta postoji trend da se sistematski i oprezno uništavaju ranije izgrađena postrojenja, sa ciljem da se, u najvećoj mogućoj mjeri, ovi ekosistemi obnove i da im se omogući prostor za obnavljanje osnovnih funkcija.
Koliko je po vašem mišljenju bitan ovaj projekat, jer istražuje neistražena bogatstva naših rijeka i koliko saznanja do kojih dolazite istraživanjima mogu doprinjeti “odbrani” rijeka i zaštiti okoliša od devastacije kojoj svjedočimo posljednjih godina?
Dragana Kovačić Jošić: Kroz ovaj projekat smo dobili značajne podatke o biodiverzitetu navedenih rijeka, tj. podatke o sastavu flore i faune, rasprostranjenosti i statusu vrsta, što uveliko može doprinijeti zaštiti rijeka i prirode. Tokom istraživanja smo identifikovali i brojne faktore koji ugrožavaju biodiverzitet, kao i veliki antropogeni pritisak na svim rijekama koje su bile uključene u ovaj projekat. Na nekim rijekama su već izgrađene male hidroelektrane i njihov uticaj na živi svijet i staništa je vidljiv. Osim postojećih i planiranih hidroelektrana, identifikovali smo i brojne druge ugrožavajuće faktore za živi svijet u rijekama, kao što su divlja gradnja i betoniranje obala rijeka, opterećenje zagađivačima iz poljoprivrede, eksploatacija riječnog šljunka, deponije i nekontrolisano bacanje smeća, zagađenje vode kanalizacionim izlivima, itd. Svi ovi podaci poslužiće nam u zagovaranju zaštite određenih lokaliteta, a osim zagovaranja zaštite zajedno s lokalnim partnerima apelovaćemo na donosioce odluka da se navedeni pritisci na prirodu i ljude eleminišu ili smanje, u cilju očuvanja zdravlja ljudi, živih organizama i svih medija životne sredine.
Na rijeci Buni (Bunski kanali) planirana je izgradnja dvije mHE. Prema vašim saznanjima, koje su vrste ugrožene u koritu ove rijeke?
Dragana Kovačić Jošić: Navešću samo neke rezultate istraživanja, obzirom da smo prikupili jako puno podataka koje ne treba posmatrati pojedinačno. Npr. na prostoru rijeke Bune registrovan je najmanji broj vrsta ptica (72 vrste) od svih istraživanih rijeka. Od toga, 13 vrsta zabilježeno prvi put duž toka ove rijeke, a 10 ih se nalazi na Dodatku I Direktive o pticama. Najmanji broj vrsta registrovan je na vrelu Bune jer ovaj lokalitet karakterišu uređene obale sa šetališnim stazama, izgrađene su brojne kuće, restorani i drugi ugostiteljski objekti, odnosno nestala su izvorna staništa, što se svakako odrazilo na brojnost vrsta ptica.
Kao najznačajnije vrste mogu se izdvojiti kratkorpsti kobac (Accipiter brevipes), seoski djetlić (Dendrocopos syriacus) i siva žuna (Picus canus). Zmijar (Circaetus gallicus) je prisutan na preletu tokom dnevnih aktivnosti, dok je Buna za malog vranca (Microcarbo pygmaeus) koji je prema Crvenoj listi Federacije Bosne i Hercegovine kritično ugrožena vrsta, značajno hranilište i odmorište.
Istraživanjem su utvrđene i skoro ugrožena vrsta vodozemaca (žuti mukač – Bombina variegata), ranjiva vrsta gmizavaca (čančara – Testudo hermani), te mahovina (Cinclidotusdanubicus) endemična za Evropski kontintent i regionalno rijetka.
Obalna zona, usljed divlje gradnje kuća, vikendica i ugostiteljskih objekata veoma je izmijenjena i uzurpirana, što je značajno doprinijelo redukciji diverziteta staništa, što se negativno odražava i na broj vrsta biljaka i životinja. Ovi podaci nam ukazaju i na to šta bi se desilo sa živim svijetom i njegovim staništima ukoliko bi se izgradile male hidroelektrane na ušću Bune.
Kada će javnosti biti predstavljeno cjelokupno istraživanje ovog projekta?
Dragana Kovačić Jošić: U narednim danima kreće online promocija rezultata istraživanja i videa koji smo snimili u okviru projekta, a koji takođe govori o istraživanjima i specifičnostima ovih rijeka. Tokom septembra će se održati promocije rezultata istraživanja na univerzitetima u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru. Publikacija s rezultatima istraživanja će biti dostavljena svim relevantim institucijama, a biće dostupna široj javnost, medijima, lokalnim zajednicama i drugim relevantnim akterima.
Dragana Kovačić Jošić je po struci master inženjer poljoprivrede, a trenutno u radi za Centar za životnu sredinu iz Banjaluke na zaštiti biodiverziteta i rijeka u BiH.
Ali Sarajlić: Rijeke nas spajaju, od njih živimo i zato ih branimo
Safet Sarajlić: Vlasti nama prijete policijom, a mi podnosimo nove tužbe